Značaj mentalnog zdravlja na radnom mjestu

Mentalno zdravlje i rad u cijelosti su povezani. Već iz same definicije zdravlja koju je dala Svjetska zdravstvena organizacija proizilazi da je mentalno zdravlje integralni dio zdravlja i predstavlja mnogo više od samog odsustva mentalnog poremećaja. U skladu s tim, mentalno zdravlje se koncipira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac može ispoljiti svoje sposobnosti, nositi se sa svakodnevnim životnim stresovima, raditi produktivno i lično doprinositi svojoj zajednici. (1)

Stanja mentalnog zdravlja uključuju mentalne poremećaje i psihosocijalne onesposobljenosti, kao i druga psihička stanja povezana sa značajnim stresom, oštećenjem funkcioniranja ili rizikom od samopovrjeđivanja, a javljaju se bez obzira na to da li im je rad uzročno doprinio. (2) 

Mentalno zdravlje određeno je nizom socioekonomskih, bioloških i okolinskih faktora. Tokom života, kombinacija brojnih individualnih, socijalnih i strukturalnih determinanti može zaštititi, ali i narušiti mentalno zdravlje individue. Loše mentalno zdravlje negativno utječe na sveukupno funkcioniranje osobe (kognitivno, bihejvioralno, emocionalno i relacijsko), njenu dobrobit, tjelesno zdravlje i posljedično, na njen lični identitet i dobrobit vezano za rad. (3)

Smanjenje produktivnosti i učinka na radu, smanjenje sposobnosti da radi, poteškoće da zadrži ili dobije posao negativno utječu na radnu funkcionalnost osobe. Prezentizam (prisustvo bolesnih na radu ili gubitak produktivnosti, što vodi najvećim finansijskim troškovima), absentizam i fluktuacija osoblja podjednako pogađaju kako radnike tako i  poslodavca, ali i ekonomiju jednog društva. Uprkos međunarodnim konvencijama koje pozivaju na zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika putem nacionalnih politika za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu, procjenjuje se da 15% radno sposobne populacije ima mentalni poremećaj, što ukazuje na neophodnost većih ulaganja u rješavanje ovog značajnog javno zdravstvenog problema. (3)

Rezultati studije provedene 2019. godine pokazuju da 301 milion ljudi u svijetu ima anksioznost, 280 miliona ljudi ima depresiju, 64 miliona ljudi pati od shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja, dok oko 703000 ljudi svake godine izgubi život zbog suicida, a mnogi od njih pripadaju radno sposobnoj populaciji. (4) Istom studijom procjenjeno je da najučestaliji mentalni poremećaji (kao što su depresija i anksioznost) globalnu ekonomiju koštaju 1 trilion američkih dolara godišnje, a da su troškovi predominantno uzrokovani gubitkom produktivnosti. (4) Nadalje, osobe sa težim stanjima mentalnog zdravlja, kao što su shizofrenija i bipolarni poremećaj, zbog stigme i diskriminacije u velikoj mjeri su isključeni iz rada, uprkos činjenici da je njihovo učešće u ekonomskim aktivnostima značajno za njihov oporavak. (4)

S tim u vezi, Svjetska zdravstvena organizacija izradila je smjernice utemeljene na dokazima za sisteme javnog zdravstva u svijetu koje uključuju organizacijske intervencije, obuku menadžera i radnika.  Također uključuju individualne intervencije za promociju pozitivnog mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih poremećaja, kao i preporuke o povratku na posao nakon bolovanja zbog mentalnih poremećaja i dobijanje posla za osobe koje imaju mentalne poremećaje. (3)

Rad je socijalna determinanta mentalnog zdravlja i poznato je da dobar, smisleni rad djeluje protektivno na mentalno zdravlje jer doprinosi osjećanju ličnog postignuća, samopouzdanju i vlastitoj zaradi, a kod osoba sa mentalnim poremećajima doprinosi oporavku i njihovoj inkluziji. S druge strane, izloženost štetnim faktorima na radu, lošim radnim uvjetima, opasnostima u radnom okruženju, lošoj organizaciji, narušenim radnim odnosima ili nezaposlenost, značajno doprinose narušavanju mentalnog zdravlja, odnosno pojavi mentalnih poremećaja ili pogoršanju postojećih mentalnih poremećaja.(3)

Psihosocijalni rizici za mentalno zdravlje na radu podijeljeni su u 10 kategorija riziko-faktora za loše mentalno i loše tjelesno zdravlje. Psihosocijalni rizici za zdravlje povezani sa radnim mjestom odnose se na sljedeće kategorije: sadržaj rada i radne zadatke, radno opterećenje i tempo rada, radni raspored, kontrola rada, radni uvjeti i oprema, organizacijska kultura i funkcija, međuljudski odnos na radu, funkcija/uloga u organizaciji, mogućnosti razvoja karijere, preklapanje zahtjeva privatnog i poslovnog života. Osim ovih, postoje i dodatni rizici koji su specifični za određene zemlje ili određena zanimanja, te rizici koji se pojavljaju sa promjenom kulture rada tokom vremena ili kao posljedica većih društvenih događaj, kao što su pandemija ili ratni sukobi. Društveni događaji (ekonomska recesija, katastrofe i sl.) utječu na mentalno zdravlje i na rad jer dovode do rizika, poput gubitka posla, finansijske nestabilnosti, organizacijskog restrukturiranja , smanjenja mogućnosti zaposlenja, povećanja nezaposlenosti i povećanja rada bez formalnog ili stalnog zaposlenja. (3)

Rad i radna sredina također mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju i nejednakost po različitim osnovama (sociodemografski faktori, dob spol, društveni status, rodni identitet, migrantski status, rasna, etnička ili religiozna pripadnost, seksualna orijentacija i sl.), kao i zlostavljačko ponašanje i okruženje na radu – problemi kojima se ne pridaje dovoljno značaja. (5, 6)

Najkritičnije od svega je da stigma vezana uz mentalne poremećaje predstavlja najveću prepreku otkrivanju informacija na radu, provedbi podrške na poslu za osobe koje imaju probleme mentalnog zdravlja. (7)

Procjene ukazuju da oko dvije milijarde radnika u svijetu radi u neformalnoj ekonomiji, najčešće žene ili pripadnici marginaliziranih grupa te da su, zbog loše socijalne i zdravstvene zaštite, niskih prihoda i loših radnih uvjeta, kod ovih grupa povećani i psihosocijalni rizici za mentalno zdravlje. Nadalje, promjene u načinu rada, uprkos ekonomskoj dobiti, mogu povećati stres vezan uz rad, jer radnici sve duže rade. Globalne procjene upućuju da jedna trećina svjetske radne snage radi više od 48 sati sedmično, posebno u zemljama sa manje resursa. (3)

Radno sposobno stanovništvo provede značajan dio vremena radeći. Prema podacima SZO, oko 62% svjetske populacije starije od 15 godina ekonomski su aktivni, tj. rade. Rad i pozitivna radna sredina zaštitni su faktor za mentalno zdravlje i kao takvi pružaju priliku za promociju dobrog mentalnog zdravlja, prevenciju mentalnih poremećaja i podršku osobama koje imaju mentalne poremećaje. (3)

Imajući u vidu povezanost mentalnog zdravlja i rada, te značaj ulaganja u promociju, prevenciju i podršku mentalnom zdravlju na radu Svjetska federacija za mentalno zdravlje odlučila je ove godine obilježiti 10. oktobar – Svjetski dan mentalnog zdravlja sa fokusom na temu “Vrijeme je da damo prioritet mentalnom zdravlju na radnom mjestu”. (8)

Izloženost lošim radnim uvjetima, prekomjernim zahtjevima i dugotrajnom stresu na radu, isuviše strogoj hijerarhiji, kulturi straha, stigmi, diskriminaciji, uznemiravanju, zlostavljanju i drugim nepovoljnim faktorima u radnom okruženju, predstavlja značajan rizik za mentalno zdravlje, kvalitetu života iposljedično, na učešće, odnosno produktivnost na radu. Rad u visokostresogenom i nepovoljnom okruženju dovodi do smanjenja produktivnosti, napuštanja posla ili čestog odsustvovanja s posla zbog bolovanja, što povećava troškove zdravstvene zaštite i gubitke poslodavaca. S druge strane, poticajno radno okruženje i pozitivna radna sredina rezultira višestrukom koristi kako za radnike tako i za poslodavce.

Promocija psihičke dobrobiti i prevencija mentalnih poremećaja prepoznati su kao sredstva za postizanje globalnog prioriteta za smanjenje prerane smrtnosti od nezaraznih bolesti. (3) Sveobuhvatan akcioni plan za mentalno zdravlje 2013 – 2030 Svjetske zdravstvene organizacije postavio je promociju i prevenciju kao globalni cilj, kao i osiguranje sveobuhvatnih službi na nivou zajednica koje treba da su u tome angažirane, uključujući i radne organizacije (9). Globalna strategija za zdravlje, okruženje i klimatske promjene SZO također je prepoznala radne organizacije kao jedno od esencijalnih okruženja za prevenciju niza modificirajućih rizika, posebno od nezaraznih bolesti. (10)

Međunarodna organizacija rada UN-a svrstala je mentalne poremećaje u listu oboljenja povezanih s radom pod nazivom “mentalni i bihejvioralni poremećaji”, a neke zemlje proširile su svoje liste, uključujući stres vezan uz rad, sagorijevanje na radu (burnout), depresiju i smetnje spavanja, dok pojedine zemlje prepoznaju i suicid vezan uz rad kao jedan od ishoda oboljenja vezanih uz rad. (11)

Globalna kampanja 10. oktobra 2024. godine stoga ima za cilj podizanje svijesti o različitim aspektima mentalnog zdravlja na radu, od radnih uvjeta i upravljanja stresom do važnosti socijalnog uključivanja i osnaživanja osoba s mentalnim poremećajima. Također ima za cilj i zagovaranje usmjereno na unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i uspostavljanje dobrih praksi pozitivne radne kulture koja će omogućiti veću produktivnost, napredak i psihičku dobrobit iznad svega.

mr.ph. Amar Rizvan, Senior Brand Manager, Krka, d.d., Predstavništvo u BiH

Kroz našu kampanju „Povežimo se sa životom“ nastojimo da omogućimo svakom pacijentu da kroz bogatu Krkinu CNS paletu postigne funkcionalni oporavak. Krka je globalni partner jer su Krkini CNS lijekovi registrovani na preko 50 tržišta širom svijeta. Preko 5 miliona pacijenata se liječe Krkinim CNS lijekovima svaki dan. (12) Kvalitet je naša osnovna strategija te ciklus proizvoda je u našim rukama. Ponosni smo na vertikalni integrisani ciklus proizvodnje Krkinih CNS lijekova što nam osigurava kvalitetu, efikasnost i sigurnost lijeka. 

Reference:

1. Health and Well-Being [Internet]. WHO [cited 2024 Oct 07]. Available from: https://www.who.int/data/gho/data/major-themes/health-and-well-being
2. Mental health [Internet]. WHO [cited 2024 Oct 07]. Available from: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-health-strengthening-our-response
3. WHO guidelines on mental health at work [Internet]. Geneva: World Health Organization [cited 2024 Oct 04]. 2022. Available from: 9789240053052-eng.pdf 
4. Global Burden of Disease (GBD) Results Tool [Internet]. Global Health Data Exchange. Seattle: Institute for Health Metrics and Evaluation [cited 2024 Oct 04]. 2019. Available from: http://ghdx.healthdata.org
5. Violence and Harassment Convention, 2019 (No. 190). Geneva: International Labour Organization [cited 2022 Dec 12]. 2019. Available from: https://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C190
6. León-Pérez JM, Escartín J, Giorgi G. The presence of workplace bullying and harassment worldwide. In: D’Cruz P, Noronha E, Notelaers G, Rayner C, editors. Concepts, approaches and methods. Handbooks of workplace bullying: emotional abuse and harassment, volume 1. Singapore: Springer; 2021: 55–86 
7. Toth KE, Yvon F, Villotti P, et al. Disclosure dilemmas: how people with a mental health condition perceive and manage disclosure at work. Disabil Rehab. 2021;11:1–11
8. Announcing 2024 World Mental Health Theme [Internet]. World Federation for Mental Health [cited 2024 Oct 04]. 2024. Available from: https://wfmh.global/news/2024.24-04-17_wmhd2024-theme
9. Comprehensive mental health action plan 2013–2030. Geneva: World Health Organization [cited 2024 Oct 10]. 2021. Available from: https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/345301/9789240031029-eng.pdf?sequence=1
10. WHO global strategy on health, environment and climate change: the transformation needed to improve lives and well-being sustainably through healthy environments. Geneva: World Health Organization [cited 2022 Dec 12]. 2020. Available from: https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/331959/9789240000377-eng.pdf?sequence=1
11. Working time and the future of work. Geneva: International Labour Organization. [cited 2021 Jun 12].  2018. Available from: https://labordoc.ilo.org/discovery/delivery/41ILO_INST:41ILO_V1/1258409590002676
12. CEGEDIM, ePharma Market, INTELLIX, IQVIA, Medicube, PHARMSTANDART, Softdent 2020 TM 23. HmR, IQVIA 2020 (We 4 – AT, DE, IE, PT)  TM – traditional markets – markets of Central, Eastern and South Eastern Europe  WE – Western Europe 2. Data on file, Krka, d. d., 2020.